Ludwig’s Gastro Pub

Ludwig’s Gastro Pub
Print Friendly, PDF & Email

Kako bi osvježila sadržaj o kojem pišem već sam najavila da ćete na blogu osim dobrih recepata moći pronaći i razne osvrte i preporuke. Kategorija “Taste” u kojoj se nalazi i ovaj post sadržavat će preporuke restorana, slastičarnica, hotela, jela, pića i ostalih ljepota koje želim podijeliti s vama, a mogu se kušati. Veselim se ovoj kategoriji jer će to biti još jedna izlika da maltretiram sve u svom društvu da ne smiju jest dok ja ne napravim fotke. Pričekat će radi vas.

Danas ne propustite priču o impresivnom kompleksu koji se smjestio na Kukuljanovu iznad Rijeke. Radi se o pivovari Kaltenberg koja se uz samu proizvodnju može pohvaliti i restoranom pod nazivom Ludwig’s Gastro Pub i Ludwig’s Beer Shopom u kojem možete pronaći sve proizvode Kaltenberg pivovare. Osim redovnih proizvoda u beer shopu vas očekuju i limitiranja izdanja koja su dostupna samo tamo. Pravi ljubitelji piva već sigurno znaju za ovaj shop. Restoran me na prvu osvojio svojim interijerom. Otvoreni prostor koji priča bavarsku priču s modernim pristupom. S jedne strane sve nadgleda kralj Ludwig II. bavarski, a s druge strane prostire se otvorena kuhinja u koju možete zaviriti svakog trena.

Osim što možete zaviriti u kuhinju dobrodošli ste i na pivske ture do kojih vas dijeli samo nekoliko koraka od restorana. Iz samog restorana jasno je vidljiva proizvodnja koja se nalazi iza staklenog zida tako da imate dojam od kuda dolazi piva u kojoj uživate. Nema razloga da i sami ne postanete pravi pivski stručnjaci i saznate više o omjeru sastojaka i samom procesu proizvodnje ovog mnogima omiljenog pića. Saznali smo mnogo toga od pivara koje smo zatekli na pivskoj turi. Pa su nam tako napomenuli da je za proizvodnju vrhunskog piva, potrebno posebnu pažnju posvetiti namirnicama kako bi bile iznimne kvalitete. Sam proces proizvodnje započinje sušenjem, namakanjem, grijanjem i gnječenjem ječma pri čemu nastaje ječmeni slad. Slijedi proces namakanja mljevenog slada u vodi, prilikom kojeg se podiže temperatura što dovodi do oslobađanja enzima sladovine koji pretvaraju škrob u šećer. Potom se s jodnim uzorkom određuje je li otopljeni škrob potpuno ušećeren. Zatim se smjesa prenosi u posudu za filtraciju. Istrošeno zrno odvaja se od sladovine, a preostali slad se s vrućom vodom pročišćava iz istrošenog zrna te se zatim kuha u kipućem kotlu s hmeljem. U idućem koraku se smjesa ispumpava iz vrtloga ili kroz filter kako bi se odvojili koagulirani proteini i ostale suspendirane čvrste tvari iz sladovine. U idućoj fazi tekući slad se hladi na optimalnoj temperaturi za fermentaciju, te se dodaje u odgovarajuću kulturu kvasca, zavisno o vrsti piva. Kvasci visoke fermentacije fermentiraju između 20 i 24 °C, a kvasci niske fermentacije između 10 i 12 °C. Kada počne alkoholna fermentacija, kvasac pretvara šećere u etanol i ugljični dioksid. Ovaj plin ostaje dijelom vezan uz gotovo pivo, pod pritiskom kao ugljična kiselina. Nakon primarne fermentacije koja traje oko tjedan dana, zeleno pivo mora proći i sazrijevanje te se zatim pušta da odstoji dodatnih četiri do šest tjedana. Na kraju se pivo ponovo filtrira i napokon puni u ambalažu. Ovaj proces je neizbježan da bi se uživalo u pivu vrhunske kvalitete.

Kad smo se već dotakli tog čarobnog napitka, moram napomenuti da smo uživali u raznovrsnom izboru. Nisam ekspert, ali rekla bih da je pivo bilo odlično. 🙂

Već sam spomenula da me na prvu oduševio interijer, a kad nam je na stol stigla hrana ostali smo bez teksta. Izbor jela savršeno nadopunjava ovu pivsku priču. Uživali smo u raznim specijalitetima. Za početak su nam poslužili tatarski biftek i platu sireva koji je nestao u ten oka. Na plati se uz sireve našao i perec koji me oduševio. Ne kažem da sirevi nisu bili dobri, ali perec je sve zasjenio. Toliko ukusan perec koji je ujedno i mekan i hrskav nisam odavno probala. Za one koji ne razumiju kako perec može biti toliko fin tu je ostatak predjela u kojem je uživalo i moje društvo. 🙂

Nakon predjela pred nas je stigla mesna plata uz koju su bili posluženi krumpirići i kupus salata. Pojeli smo pola i bili smo siti, ali nismo odustajali. Kako bi doživljaj bio potpun probali smo i pivski gulaš s knedlama od kruha koji smo također brzo savladali. To što je restoran pun za vrijeme, kako oni kažu “marende” govori i o njegovoj kvaliteti. Lokalno stanovništvo sigurno ne bi dolazilo svakodnevno na ručak u restoran koji ne bi preporučili. Kad smo se već uhvatili marendi, osim stalne ponude sezonski su i ponudi i marende o kojima više možete saznati na društvenim mrežama restorana.

Sada vam preostaju samo dvije opcije, posjetiti Ludwig’s Gastro Pub i pivovaru Kaltenberg ili mi vjerovati na riječ. 😉